U našem podneblju to su dvije vrste bolesti, Krpeljin meningoencefalitis i Lyme boralioza. Krpelj u svom prvom stadiu zivota, dok je još ninfa, nalazi prvu žrtvu, obicno mali sisavac poput miša. Sišući krv zaražene životinje, ninfa se može zaraziti i kasnije prenjeti virus drugoj životinji.
Krpeljin meningoencefalitis i Lyme boralioza su ozbiljne bolesti, ali vjerovatnost da se zarazite je mala.
Krpelj koji dođe na čovjeka trazi mjesto za ubod 6 sati, zatim ce sat do dva bušiti kožu i tek tada će početi sisati krv. Da bismo se zarazili potrebno je da siše krv najmenje 10 sati. Ako ste primjetili krpelj na sebi treba ga sto prije izvaditi.
Nekada su nas učili da prvo namažemo mjesto gdje je krpelj kako bi se on ugušio i onda da ga izvadimo van. Danas znamo da krpelj koji se guši ispušta puno slina time znatno povećava mogućnost zaraze. Krpelja treba izvaditi živog.
- Uzmite pincetu i njome primite krpelja.
- Primite ga što bliže glavi, ako pincetom dodirujete svoju kožu znači da ste dovoljno blizu.
- Kad ga imate u pincetu lagano ga izvučete.
- Nemojte činiti nagle poteze jer krpelj može puknuti i glava mu ostati u koži.
- Polako ga vucite dok ne izađe. Mjesto uboda dezinficirati alkoholom.
Psi puno češće nego ljudi "zarade"krpelja. Oni su niži, hodaju po travnatim površinama bez cipela pa su lakši pljen za krpelja. Kod psa možemo koristiti istu tehniku vađenja.
Izvor(krenizdravo.rtl.hr)
Nema komentara:
Objavi komentar